Pišu DVM Katarina Novaković i MSC ekolog Bojana Ilić , SmartLAB
Alergijske reakcije na alergene iz okoline predstavljaju sve češći izazov kako u humanoj, tako i u veterinarskoj medicini. Naredni tekst će se odnositi upravo na ove alergene.
Pre oko 25 godina, učestalost atopijskog dermatitisa kod pasa iznosila je 8–30%. Danas su ti procenti verovatno i veći, što zbog intenzivnog uzgoja rasa sklonih alergijama, što zbog faktora poput zagađenja, boravka u zatvorenom prostoru, promenjene ishrane i savremenog načina života.
Dijagnostika i lečenje alergijskih oboljenja kod pasa i mačaka više ne podrazumevaju samo primenu lekova protiv svraba – pristup mora biti holistički, sa detaljnom analizom i rešavanjem ili ublažavanjem uzroka u svakom segmentu života životinje.
Šta sve može doprineti razvoju alergija kod ljubimaca?
Faktori koji utiču na pojavu alergijskih reakcija su brojni:
- Hemikalije
- Hrana
- Mikroorganizmi
- Paraziti
- Genetska predispozicija
- Imunološki poremećaji
- Stres
- Hormonalni i metabolički disbalansi
- Hronične bolesti i drugi uzročnici
U tom kontekstu se planira i dijagnostika.

Dijagnostički pristup: kako počinjemo?
Kod atopijskog dermatitisa kod pasa, prvi korak je isključivanje drugih oboljenja:
- Detaljna anamneza
- Dermatološki pregled
- Isključivanje parazitoze
- Isključivanje sekundarne bakterijske i gljivične infekcije
(uzeti u obzir i epiteliotropni limfom kada je indikovano)
- Procena tipičnih kliničkih znakova
Važni kriterijumi, odnosno pitanja, na koja tražimo odgovore tokom pregleda, podrazumevaju:
- Da li je životinja mlađa od 3 godine
- Da li pas živi najvećim delom u kući
- Da li se javlja svrab sine materia (bez materije)
- Da li su zahvaćenje prednje šape
- Da li je zahvaćena ušna školjka
- Da li su zahvaćene ušne margine
- Da li je zahvaćena dorzo-lumbalna regija
*Favrot’s inclusion criteria 2010 – Ako je odgovor da na prvih pet pitanja, a ne na poslednja dva – velika je verovatnoća da se radi o atopijskom dermatitisu.
📌 Napomena: 80% otitis externa jesu posledica alergija. Ostalih 20% čine parazitoze, endokrini poremećaji, autoimune bolesti, sebaceozni adenitis, strana tela i ostalo. Bakterijske i mikološke infekcije su uvek sekundarne i nastavljaju se na pobrojana oboljenja. Zato je važno pronaći primarni uzrok, a jasno je šta je statistički najzastupljenije.

Alergije kod mačaka – kako se razlikuju?
Kod mačaka je učestalost atopije niža, ali simptomi se razlikuju:
- Nema upala spoljašnjeg ušnog kanala
- Prisustvo milijarnog dermatitisa
- Eozinofilni plakovi
- Pojačano lizanje i gubitak dlake
- Ekskorijacije (posekotine, rane)
Kod mačaka je obavezna i diferencijalna dijagnostika: hematološke i biohemijske analize, serološke analize na FeLV, FIV i toksoplazmozu.
Najčešća pitanja o alergološkim analizama iz krvi
🧪 Da li je važno u kom delu godine se radi analiza?
Zavisi od simptoma.
Ako su stalni tokom godine, analiza iz krvi se može raditi bilo kada.
Ako su sezonski, testiranje se radi tokom pojave simptoma.
💊 Kolika pauza u terapiji je potrebna?
-
Antihistaminici i steroidni lekovi (sistemski i topikalni): minimum 10 dana pauze, idealno 2 nedelje
-
Apokel, Citopoint i slično: nije potrebno prekidati terapiju, ali to mora biti naznačeno laboratoriji
-
Obavezno, 7 dana pre uzorkovanja, uraditi detaljan tretman protiv spoljašnjih i unutrašnjih parazita.
❓ Čemu služi alergo test ako ne možemo izbeći alergene?
Alergološko testiranje nije dijagnostička metoda, već sredstvo za planiranje terapije.
Omogućava:
-
Prepoznavanje na koju vrstu alergena je životinja preosetljiva
-
Izbegavanje alergena kada je to moguće
-
Formulisanje specifične imunoterapije
💉 Postoji li specifična terapija – desenzitizacija?
Da. Cilj kutanog ili testa iz krvi jeste da se otkriju konkretni alergeni na koje je životinja preosetljiva.
Na osnovu rezultata testa formuliše se imunoterapija individualno za svaku životinju.
Ovo je jedina terapija koja cilja uzrok, dok su sve druge simptomatske.
🧫 Kako izgleda procedura za testiranje iz krvi i koliko čekamo rezultate?
- Životinja mora biti očišćena od parazita (unutrašnjih i spoljašnjih)
- Mora da se poštuje pauza u terapiji antihistaminicima i steroidima
- Životinja ne sme da jede 12 sati (kao i kod svakog vađenja krvi)
- Neophodno je izdvojiti 1 ml seruma ili punu krv u serumskoj epruveti od 2.5 ml (žuti čep)
⏱ Rok za rezultat: 21 dan
Razlog dužeg čekanja je kompleksna obrada – Mi izdvajamo serum nakom dobijanja epruvete i dalje ga čuvamo zaleđenog do analize. Sama analiza traje dva radna dana i osoba u laboratoriji je tome posvećena skoro cela ta dva dana. Takođe, zbog relativno kompleksnog i dugog izvođenja analize, možemo ograničeni broj testova da uradimo. Iz tog razloga rokovi su duži.
💰 Koliko je analiza isplativa?
Ako je već dijagnostikovana alergijska bolest, test je vrlo isplativ jer vodi ka rešenju.
Ako se koristi kao dijagnostički alat bez prethodne obrade, može biti rizično i manje isplativo. Neophodno je prethodno uraditi brojne korake, a deo njih je opisan na početku ovog teksta.
🌿 Nađena su antitela na biljku koja ne raste na našem podneblju?
Moguće su:
- Unakrsne reakcije zbog sličnosti biljnih proteina
- Ishrana – npr. ulje masline u hrani može dati reakciju na inhalatorni alergen masline, slično je i sa cerealijama
Svaki rezultat se mora tumačiti u kontekstu simptoma.
🔬 Da li su testovi iz krvi pouzdani?
Kada govorimo o analizama iz krvi na alergene iz okoline, istraživanja su pokazala da ELISA testovi za pse imaju:
- Osetljivost: 90.4%
- Specifičnost: 91.6%
Kod mačaka su te vrednosti nešto niže.
U praksi se pokazalo da ELISA testovi daju korisne informacije i daju dobre smernice za dalju dijagnostiku i terapiju.
🐶 Možemo li testirati mnogo mlade i stare životinje?
- Psi: najranije od 6 meseci
- Mačke: od 1 godine
Najčešći period ispoljavanja alergija kod životinja je između 1 i 3 godine, retko 4.
Ako se simptomi jave kasnije, treba razmotriti i druge uzroke.
Životinja može tokom života razviti nove preosetljivosti – tada test treba ponoviti.
❌ Negativni rezultati, a pas sasvim sigurno alergijsku reakciju na nešto iz okruženja?
Moguće je da je životinja alergična na nešto što nije obuhvaćeno testom.
Test koji se radi u našoj laboratoriji pokriva 41 najčešća alergena iz okoline.
Ovo su najčešći alergeni, ili zato što ih ima dosta u okruženju ili zato što su skloni da izazivaju alergijske reakcije.
Treba isključiti kontaktne alergije:
– Hemikalije u kući
– Prostirke
– Dlake drugih životinja
– Čak i ljudska perut može izazvati reakciju
Ukoliko je rezultat testa negativan, a pas ili mačka i dalje pokazuju simptome alergije, moguće je i u sledećim slučajevima:
Kortikosteroidna terapija: Životinja je možda i dalje bila pod uticajem kortikosteroida u trenutku testiranja. Čak i ako je terapija prekinuta, pauza možda nije bila dovoljno duga da bi se izbeglo potiskivanje imunološkog odgovora i uticaj na rezultate testa.
Alergija na hranu: Ne treba isključiti ni alergiju na sastojke u ishrani. Osim digestivnih simptoma, alergije na hranu vrlo često uzrokuju i dermatološke promene. Dobar klinički pregled, kao i detaljan razgovor sa vlasnikom o navikama u ishrani i vremenu pojave simptoma, od ključne su važnosti za postavljanje tačne dijagnoze.
U ovakvim slučajevima, najvažnije je strpljenje, precizna dijagnostika i sistematski pristup kako bi se došlo do pravog uzroka i uspešnog tretmana.

U dermatologiji je strpljenje često ključ uspeha. Potrebno je vreme da se pronađe pravi uzrok, postavi tačna dijagnoza, odabere odgovarajuća terapija – i što je najvažnije, da se ona dosledno i uporno sprovodi.
Ako imate dilemu da li da testirate životinju, posavetujte se s veterinarom. Alergije su kompleksan proces, ali pravilnom analizom i planiranjem moguće je značajno poboljšati kvalitet života ljubimca – i vlasnika.
Reference:
1) Hillier A, Griffin CE. The ACVD task force on canine atopic dermatitis (I): incidence and prevalence. Vet Immunol Immunopathol 2001;81:147-151
2) Treatment of canine atopic dermatitis: 2010 clinical practice guidelines from the International Task Force on Canine Atopic Dermatitis
3) Martin A, Sierra MP, Gonzalez JL, Arevalo MA. Identification of allergens responsible for canine cutaneous adverse food reactions to lamb, beef and cow’s milk. Vet Dermatol. 2004;15(6):349–56.
4) Saridomichelakis MN, Olivry T. An update on the treatment of canine atopic dermatitis. Vet J. 2016;207:29–37.
5) Gedon and Mueller. Atopic dermatitis in cats and dogs: a difficult disease for animals and owners Clin Transl Allergy (2018) 8:4
6) Favrot C, Rostaher A, Fischer N. Clinical symptoms, diagnosis and therapy of feline allergic dermatitis. Schweiz Arch Tierheilkd. 2014;156(7):327–35.
7) Mueller RS, Comparison of intradermal testing and serum testing for allergen – specific IgE using monoclonal IgE antibodies in 84 atopic dogs, Aust Vet J, 1999.
8) Tarpataki N, Comparison between an intradermal skin test and allergen-specific IgE-ELISA for canine atopic dermatitis, SAT ASMV, 2008, 117-122
9) Davila I, Consensus document on dog and cat allergy, European Journal of Allergy and Clinical Immunology, 2018.